16. SUBOTIČKI ARHIVSKI DAN, СУБОТИЧКИ АРХИВСКИ ДАН, SUBATIČKI ARHIVSKI DAN, SZABADKAI LEVÉLTÁRI NAP

muzička tačka na otvaranju

Stevan Mačković, otvaranje skupa
snimak prvog dela konferencije
izveštaj https://pannonrtv.com/rovatok/kultura/leveltari-konferenciat-tartottak-szabadkan

U petak 22. IX 2023. održan je po 16. put subotički arhivski dan. Bilo je 16 izlagača sa svojim referatima.

pripreme za doček gostiju
sa otvaranja skupa
https://www.subotica.com/vesti/suboticki-arhivski-dan-odrzan-po-16-put-id47629.html

https://www.subotica.com/vesti/suboticki-arhivski-dan-odrzan-po-16-put-id47629.html

U subotu je bilo razgledanje grada, pa tako i sa vidikovca na tornju Gradske kuće:

U Gradskom muzeju gosti su se upoznali sa bogatom postavkom.

16. arhivski dan, program:

plakat
позив
poziv
meghivó

СРДАЧНО ВАС ПОЗИВАМО ДА ПРИСУСТВУЈЕТЕ КОНФЕРЕНЦИЈИ:  16. СУБОТИЧКИ АРХИВСКИ ДАН

са темом:

ВЕЛИКАНИ НАШИХ АРХИВА, ЊИХОВА УЛОГА, ДОПРИНОС И ЗНАЧАЈ

ПРОГРАМ – ПЕТАК 22.9.2023.

  • пријем и регистрација учесника и гостију 10.30 ч.
  • отварање, музичка тачка и поздравне речи 11 ч.

РЕФЕРАТИ:

Др Золтан Месарош, виши архивист, Историјски архив Суботица: Мађар Ласло, кога ће дуго да памте у Суботици

Золтан Маћаш, виши архивист, Архив главног града Будимпеште (БФЛ): Алберт Гардоњи у служби Архива главног града Будимпеште

Југослав Вељковски, архивски саветник, Историјски архив Града Новог Сада:Васа Стајић као архивиста

Др Светлана Стефановић, виша архивисткиња, Архив Југославије: Симонида Сида Марјановић (1921–1994), директорица Архива Југославије 1977–1987.

Зорица Барош, архивист, Архив Војводине: Архивисти чувари културног наслеђа – Јован Валрабенштајн

Др Иво Орешковић, виши архивист, Државни архив у Дубровнику Архивски сабирни центар Метковић – Опузен – Плоче: Четири мускетара дубровачкога архива

Љиљана Арамбашић и Ивана Чурик, Државни архив у Осијеку: Допринос и значај др Камила Фирингера и др сц. Стјепана  Сршана осјечком Архиву

Здеслав Шпаничек, архивист специјалист, Државни архив у Славонском Броду – Одјел у Пожеги: Рудолф Хели (1937–2002), културни дјелатник и доајен пожешке архивистике

ПАУЗА

Петар Елез, виши архивист, Државни архив у Вуковару: Живот је дјело – допринос Антуна Бауера очувању хрватске културне баштине  хрватског културног идентитета у 20. стољећу

Др Влатка Лемић, ICARUS Хрватска: Јосип Колановић и сувремена хрватска архивистика

Слободан Милин, историчар и архивист, Историјски архив Зрењанин: Тимотеј Рајић – утемељитељ архивистике у средњем Банату

Др Золтан Гежи, Жупанијски архив Барање државног архива Мађарске: Значај и улога архивиста у Подунављу између два светска ратa

Др Ђенешеи Јожеф, виши архивист, Жупанијски архив Бач-Кишкун државног архива Мађарске: Живот и дело Беле Балањија

Ивана Гачић, архивист, Архив Војводине: Мита Секулић – допринос архивској струци

Миљана Ђорђевић, дипл. филолог, архивски саветник, Историјски архив Ниш: Сабирање перспективе / Мица Ђенић (1948–2023)

Тибор Молнар, архивски саветник, Историјски архив Сента: Живот и дело архивисте мгр. Јаноша Добоша (1935–1998)

Velika većnica
Laslo Mađar (Magyar László)

viodeo pozivnica

***

2008, I arhivski dan, dr Izet Šabotić

Hemeroteka arhivskih dana:

Plakat prvog skupa, 2008.
velika većnica

***

unutrašnjost subotičke sinagoge

***

Povod za odabir teme ovogodišnjeg skupa je obeležavanje 25 godina od smrti našeg kolege Lasla Mađara.

LASLO MAĐAR (Hajdukovo, 3.6.1937−Toronto, 10.6.1998)

vidi i: https://stevanmackovic.wordpress.com/in-memoriam-laslo-madar-magyar-laszlo/

Rođen je 3. juna 1937. godine u Hajdukovu kod Subotice. Osnovnu, zatim srednju školu – gimnaziju završio je u Subotici 1957. godine, a diplomirao je na Filološkom fakultetu – grupa nemački jezik i književnost u Beogradu (1969). Od 1964. do 1975. godine radi kao nastavnik nemačkog jezika u osnovnoj školi u Hajdukovu. U Istorijski arhiv prelazi 1. septembra 1975. godine gde do 1998. godine radi na poslovima arhiviste. Zbog dobrog poznavanja jezika (mađarski, srpski, nemački, engleski, italijanski, dok je latinski usavršavao uz rad) dodeljen mu je posao u Odeljenju za obradu arhivske građe starije provenijencije. Od samog početka svog rada u Istorijskom arhivu ispoljio je veliko interesovanje za istraživački rad. U tom cilju odlazi na istraživanja u inostranstvo (Mađarska, Austrija, Slovačka). Od 1982. do 1987. godine saradnik je Instituta za istoriju Novosadskog univerziteta, od 1984. godine član je redakcije Subotičke monografije. Bio je član uredništva svih edicija Arhiva. Takođe je bio angažovan u javnom i kulturnom životu Subotice. Više od trista njegovih naučnih radova i članaka je objavljeno u domaćim i stranim izdanjima na mađarskom, srpskom nemačkom i engleskom jeziku i esperantu. Dobitnik je najviših opštinskih nagrada koje se dodeljuju pojedincima: „dr Ferenc Bodrogvari“ (1996) i „Pro urbe“ (1998).

Bibliografija: https://suistorija.wordpress.com/subotica-mozaik-istorije-xx-vek/bibliografija-arhiviste-lasla-madara-1-328/

Leave a comment